Dani čakavske besede (17.3. - 22.3.2020.)
Foto:Gordan Pavletić
Foto: Branimir Paškvan
Dani čakavske besede (17.3. - 22.3.2020.)
Posebno mjesto u aktivnostima Katedre odnosi se na održavanja sada već tradicionalnih znanstveno-stručnih skupova "Život, kultura i povijest Kostrene". Do sada je održano sedam znanstveno-stručnih skupova čije je istraživanje objavljeno u sedam zbornika "Život, kultura i povijest Kostrene", koji su objavljeni 2005., 2007., 2009., 2011., 2014., 2016. i 2018. godine. Zbornici su bijenalni, pa osim znanstveno-stručnih tema, obrađuju i pojedine događaje u Kostreni pod zajedničkim naslovom "Da se ne pozabi".
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VIII, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2020.
U osmom Zborniku Katedre nalaze se tekstovi koji su 28. studenoga 2019. bili izloženi na Znanstveno-stručnom skupu "Život, kultura i povijest Kostrene 8". Kao i u ostalim zbornicima dodirna je točka svih radova Kostrena, njezini ljudi, njezina povijest i njezin jezik.
Zbornik započinje radom Predraga Šustara pod naslovom Što točno mislimo kada kažemo 'Kostrena' i kakve su to misli? u kojem autor iznosi filozofska i osobna razmatranja o Kostreni. Slijedi ga rad Jasne Suzanić Karninčić koja iz matičnih knjiga Kostrene pisanih između 1790. i 1946. iščitava kako je u navedenu razdoblju živjela Kostrena Sveta Lucija. Sljedeći je rad autora Jakova Karmelića koji kroz portret kostrenskog kapetana Josipa Šikića, osim njegova života, približava čitatelju i pomorački život Kostrenjana općenito. Autorica Margita Cvijetinović u svojem se prilogu bavi slikom Bogorodice s djetetom Isusom u naručju, što je kopija Cranachove Marije Pomoćnice. Ta je slika bila u posjedu Kostrenke Valerije Medanić, a danas je dijelom fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Slijedi rad posvećen doktorima medicine podrijetlom iz Kostrene, a koji su djelovali tijekom 20. st. Njegovi su autori Vojko Rožmanić, Jasna Suzanić-Karninčić i Amir Muzur. Tu su i dva lingvistička rada. Jedan obrađuje germanizme u kostrenskom govoru rasvjetljavajući utjecaj njemačkog jezika na taj mjesni govor, autora Anete Stojić i Mladena Stojića. Drugi se bavi kostrenskim govorom pjesnikinje Branke Kržik Longin. U njemu autor Ivan Miškulin analizirajući značajke govora kojim su pisane pjesme, potvrđuje njegovu podudarnost lucijanskom kostrenskom idiomu kao govoru primorskog poddijalekta čakavskog ekavskog dijalekta. Posljednji rad prvoga djela Zbornika obrađuje spomen i poimanje Kostrene u napjevima zbirke Zaspal Pave i to iz lingvističke, sociolingvističke i kulturološke perspektive. Njegovi su autori Diana Grgurić, Benedikt Perak i Lucija Sučić.
Drugi dio Zbornika pod nazivom "Da se ne pozabi" sadrži dvije pjesme Branke Kržik Longin, i to Onput i sada te Fjor di spoža, i jednu pjesmu Stasia Paškvana naslova Pjesma o Kostreni. Igor Stipanović je napisao tekst o odlikovanju Tome Tijana Barbinog te o novcu u upotrebi u Kostreni i Rijeci i okolici od 1850. do 2019. god., dok je Jasna Suzanić Karninčić svoj prilog posvetila Miroslavu Grdakoviću, poznatijega pod nadimkom barba Slave.
Cijena: 50,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VII, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2018.
Sedmi Zbornik, uz tekstove dodane u dijelu "Da se ne pozabi", objedinjuje radove izložene 24. studenoga 2017. na Znanstveno-stručnom skupu "Život, kultura i povijest Kostrene 7". Devet je radova o istoimenim temama izlaganja pisalo devet autora, Kostrenjana, ali i stručnjaka koji su s Kostrenom temama kojima se bave neraskidivo povezani. Kostrena je u središtu svakoga rada: bilo da je riječ o muzejskim primjercima koji pripadaju Kostreni ili su ih donirali Kostrenjani, o čemu govore radovi Margite Cvijetinović, Vojka Rožmanića i Jasne Suzanić Karninčić, o kostrenskoj povijesti vezanoj za pomorački život njezinih stanovnika, čime se ustrajno i stručno zanima Igor Stipanović, o povijesnom dogovoru važnom za kostrenske župe, o čemu piše suradnik svakoga broja Zbornika Vjekoslav Bakašun, o obiteljskom stablu kostrenske obitelji Sablić nadimka Gruja, koje su detaljno opisali Jasna Suzanić Karninčić i Vojko Rožmanić, ili o kostrenskom govoru, koji je u pismima iz prethodnih stoljeća analizirala Andrea Car Avdagić, a kako će biti zastupljen u suvremenoj leksikografiji, predstavila čitateljstvu Silvana Vranić. Čelno mjesto u Zborniku, zbog 20. godišnjice postojanja Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, ima rad predsjednice Katedre Anđelke Rasol, koja je ukratko predstavila podatke iznesene u knjižici o dvadeset Katedrinih godina. Rad se Branimira Paškvana, koji s teorijskoga gledišta izučava identitetske potencijale Kostrene, na određeni način odnosi na sve ove teme jer pripadaju kulturnoj baštini Kostrene.
Kao i uvijek, dio Zbornika "Da se ne pozabi" donosi vrijedne teme za kostrenski identitet. Kao autori se javljaju Vjekoslav Bakašun s tekstovima "Sjećanje na zadnje predratne i prve poslijeratne jugoslavenske parlamentarne izbore u Kostreni" i "Nestao je nekadašnji društveni život u Kostreni" te Vesna Valenčić s tekstom "Kulturna manifestacija Jesen u Kostreni ".
Cijena: 25,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VI, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2016.
Šesti Zbornik Katedre sadrži tekstove koji su 27. studenoga 2015. bili izloženi na Znanstveno-stručnom skupu "Život, kultura i povijest Kostrene 5". Od predstavljenih je tema u ovom broju izostao tekst s naslovom "Kasnoantička fortifikacija na Solinu: rezultati najnovijih arheoloških istraživanja" Ranka Starca. Svi su zastupljeni radovi povezani s Kostrenom, njezinom poviješću, njezinim ljudima, osobama koje su u njoj boravile, a nisu podrijetlom Kostrenjani ili Kostrenke, postojećim ili povijesnim institucijama, tradicijskim zanimanjem za pomorstvo i kostrenskim govorom.
Vojko Rožmanić nastavlja se baviti grbovima i grbovnicama koje bi se mogle povezati sa starim kostrenskim obiteljima. Jasna Suzanić Karninčić podrobnim je prikazima dokazala kako se demografska slika Kostrene promijenila nakon Prvoga svjetskog rata i poznate španjolske gripe, a o drukčijoj slici Kostrene, onakvoj kakva je prikazana u periodici, pisala je Kristina Riman. Vjekoslav Bakašun i Maja Polić donose nove podatke iz zapisnika Narodne čitaonice u Kostreni Sv. Luciji. S dosad nepoznatim nas je činjenicama o Vatroslavu Cihlaru, što ih je pronašao u nadbiskupijskom arhivu u Rijeci, upoznao Marko Medved, a s brojnim podatcima o slovenskoj učiteljici Terezi Golmajer, koja je živjela i u Kostreni, Barbara Riman. Igor Stipanović pisao je o povijesti za Kostrenu vrlo važnoga istoimenoga parobroda. Jezične su teme obradile Nina Spicijarić Paškvan te Tamara Bodor i Sanja Vulić. Prva je autorica odabrala prikupiti i etimološki obraditi romanizme u semantičkom polju kuhinje u kostrenskom govoru. Potonje su dvije autorice sagledale neke kostrenske lekseme u odnosu na sinonimne u govoru Miholašćice, a zatim i unutar čakavskoga i mediteranskoga štokavskoga leksičkoga konteksta.
Drugi dio Zbornika pod nazivom "Da se ne pozabi" sadrži dva teksta autora koji su sudjelovali i na Skupu: Igor Stipanović predstavio je kostrenski satirični časopis "Kostrenjske koprive", a Vjekoslav Bakašun pozabavio se nadimkom Jovo što su ga nosili kostrenski mještani.
Cijena: 25,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga V, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2014.
Peti Zbornik Katedre sadrži deset radova, od kojih je njih devet bilo izloženo na Znanstveno-stručnom skupu "Život, kultura i povijest Kostrene" održanom u Kostreni 3. svibnja 2013. godine. Ovo je izdanje Zbornika u cijelosti posvećeno 300. godišnjici posvećenja crkve sv. Lucije u Kostreni, stoga u ovome broju izostaje dosad uobičajeni drugi dio Zbornika naslova "Da se ne pozabi" .
Prva su tri rada posvećena povijesti kostrenske Župe sv. Lucije i klericima podrijetlom iz Kostrene, i to: ''Prilozi za crkvenu povijest Kostrene'', autora Marka Medveda, zatim rad autora Vojka Rožmanića pod naslovom ''Svećenici iz obitelji Vranić i Rožmanić u Senjsko- modruškoj biskupiji od XV. do XVIII. st. – Kostrenjani ili Bakrani?'', te rasprava Vjekoslava Bakašuna naslova ''Prilog poznavanju djelovanja Župe sv. Lucije u Kostreni u razdoblju talijanske okupacije 1919. - 1921.'' Slijede dva rada koja su se bavila pisanim dokumentima o župljanima sv. Lucije te dokumentima sačuvanim u arhivi te kostrenske župe. Prvi je rad autora Albina Senčića, posvećen matičnim knjigama Kostrene dok je Sanja Holjevac priredila raspravu naslova "Stališ duša Župe sv. Lucije u Kostreni s naglaskom na grafijskim značajkama". Arhitektonska istraživanja crkve sv. Lucije i njezina inventara u središtu su pozornosti sljedeća tri rada: rad Nane Palinić i Olge Magaš pod naslovom "Arhitektura župne crkve sv. Lucije u Kostreni", zatim rad Ive Jazbec koji obrađuje liturgijski tekstil iz te Župe te rasprava Mateje Jerman koja se bavi liturgijskom srebrninom u navedenoj župnoj crkvi. Slijede slikovni motivi postaja križnoga puta koje su izradili članovi Likovne radionice Veli pinel pod vodstvom akademskog slikara Ivana Penzeša Nadalova, koji bi se trebali postaviti kao pokretna instalacija za križnog puta do Raspelja u Kostreni Sv. Luciji.
I na kraju, Zbornik je zaključen s tri rada koja se bave kostrenskim običajima te su posvećeni župljanima i znamenitim pojedincima Župe sv. Lucije. Prvi je rad Ivana Stošića pod naslovom "Tragovi nauka Drugoga vatikanskog koncila u životu Župe sv. Lucije u Kostreni", zatim rad Vjekoslava Bakašuna koji obrađuje sprovodne običaje te govori o izgradnji groblja i zgrade župnog dvora u Kostreni Sv. Luciji, dok je autorica posljednjega rada, Branka Kržik-Longin, svoj prilog posvetila blagdanskim običajima u Župi sv. Lucije u Kostreni.
Cijena: 25,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga IV, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2011.
Četvrto izdanje zbornika "Život, kultura i povijest Kostrene" donosi deset tema znanstveno-stručne građe kao prvi dio i "Da se ne pozabi" kao već prepoznatljivi drugi dio Zbornika. Prvi dio objedinio je tematska izlaganja i građu predstavljenu na četvrtom Znanstveno-stručnom skupu, održanom 27. studenog 2010. godine. Dio je radova nastao zahvaljujući projektima koje financira Općina Kostrena te u suradnji s kostrenskom Turističkom zajednicom. To su članak "Ekološki otisak Kostrene" autorice Irene Sabo i tekst o arheološkim istraživanjima na Solinu autora Ranka Starca te tekstovi o speleološkim i biospeleološkim istraživanjima na području Kostrene. Istraživanje vrijednosti kadulje koja raste na ovom području u Zborniku je predstavila Tatjana Smeraldo. Povijesno razdoblje poslije Prvog svjetskog rata koje Kostrenu stavlja u kontekst svjetskih zbivanja tog vremena u Zborniku je doneseno u dvije teme: "Kostrena, talijanska okupacija i Rapalski ugovor 1920." autora Željka Bartulovića te podsjećanje na Kostrenu 15. svibnja 1921. autora Vjekoslava Bakašuna. Obnove kostrenskih crkava svete Lucije i svete Barbare tema su radova koje donosi autorica Iva Jazbec, dok se kostrenska toponimija obrađuje u dva rada – kroz vrijedne uratke i dokumente Igora Stipanovića podsjeća se na sadržaje tekstova u kojima se spominje Kostrena, a Mate Kapović, Branimir Paškvan i Nina Spicijanić Paškvan nude tumačenja imena Kostrena. Problemtika kostrenskoga govora tema je i ovoga Zbornika koji nudi radove o sintaksi padeža dviju autorica, Mirjane Crnić i Ivane Nežić.
Drugi dio Zbornika donosi radove na čakavštini, ali i na standardnom jeziku. Kao autori se javljaju Katja Šepić Usmiani s pjesmom i prozom "Po svetoj Barbari". Igor Stipanović s tekstom "Svećenici Kostrene i u Kostreni", pokojni Orfeo Tićac autor je teksta "Sjećanje na pripreme za završnu operaciju oslobađanja Istre i pomorski desant 1945.". Ivan Penzeš Nadalov predstavlja se s toplim tekstom uobličenim u kratku crticu naslova "Pogled", a Anđelka Rasol s tekstom "Pravi Kostrenjan".
Cijena: 25,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga III, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2009.
Treći Zbornik Katedre sadrži već tradicionalna dva dijela. U prvom su dijelu riječju i slikom predstavljeni rezultati istraživanja osam tema od devet izloženih na Znanstveno-stručnom skupu Život, kultura i povijest Kostrene, održanog 29. studenog 2008. godine. Drugi je dio i ovoga Zbornika skupno naslovljen "Da se ne pozabi", a predstavlja, kao i u prethodna dva izdanja, dio u kojem autori progovaraju čakavicom i standardnim idiomom o kostrenskom kraju i ljudima i njihovim doživljajima. U Zbornik je tako uključen rad talijanskih istraživača Maurizia Spota i Roberta Odorica o podudarnostima zaštićenoga područja Miramare u Trstu i kostrenskoga područja. Uz ovaj rad još su tri rada u Zborniku temeljena na istraživanjima što ih je financiski podupirala Općina. To su "Arheološka istraživanja na gradini Solin u 2008." autora Ranka Starca, "Biospeleološka istraživanja na području Kostrene" skupine autora, Marka Lukića, Rudija Reša, Romana Ozimeca, Jane Bedek, Dalibora Reša i Igora Markanjevića te rad "Živjeti u Kostreni" autorice Irene Sabo sa suradnicima. Opremom župnih crkava Svete Lucije i Svete Barbare zanimali su se Nina Kudiš i Damir Tulić.
U prvom je sadržajnom dijelu Zbornika još jedan vrijedan uradak pok. Daniela Kokića o povijesti pučkoga školstva u Kostreni Sv. Luciji. Vjekoslav Bakašun donosi čitateljima Zbornika lik poznatoga kostrenskog liječnika Vjekoslava Stipanovića, ali i povijest njegove vile u uvali Svežanj, a autor Jakov Karmelić nudi svoje viđenje potkrijepljeno i dosad neobjavljenim argumentima o havariji broda "Avala".
Drugi dio Zbornika objedinio je radove i dosadašnjih autora u tom dijelu, dr. Vjekoslava Bakašuna, Danijela Kokića i Branke Kržik Longin, ali i novih, Katarine Margan, Ivana Penzeša Nadalova, Žarka Smokvine, Igora Stipanovića i Katje Šepić Usmiani.
Cijena: 25,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga II, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2007.
Drugo izdanje Zbornika nastavlja tematiku i slijedi koncept prvog broja objavljenog dvije i pol godine prije pa se tako i ovaj put zbornik sastoji od stručno-znanstvenog dijela u kojem je svoje radove objavilo 12 stručnjaka, dok drugi dio naslovljen "Da se ne pozabi..." slijedi već isprobanu mozaičnu koncepciju vođenu mišlju "od svega pomalo". Osim isprobanog koncepta, u Zborniku su svoje mjesto našli već od ranije prokušani autori koji su svoje radove objavili u prvom broju kostrenskog Zbornika. Sa šest zastupljenih naslova, filološki radovi uredničinih kolegica, profesorica s riječkog Filozofskog fakulteta, uvjerljivo su najbrojniji u stručnom dijelu druge knjige kostrenskog zbornika. Među filološke radove ubrajaju se rad Sanje Holjevac u kojem analizira kostrensku knjižicu crkvenih pjesma iz 1869. godine, slijedi rad Diane Stolac koji je posvećen filološkoj analizi pomorske dokumentaciji jedne kostrenske obitelji, Anastazija Vlastelić bavi se kostrenskim zemljišnim knjigama, Sanja Zubčić proučava akcentuaciju kostrenskih govora dok su Danijela Bačić-Karković i Silvana Vranić svoj znanstveni fokus usmjerile na pjesnički opus kostrenske pjesnikinje Katje Šepić Usmiani. Slijede četiri rada koja obrađuju crkvenu, arheološku, pomoračku i školsku prošlost Kostrene, a radi se o radovima vlč. Ivana Stišića, Ranka Starca, Vjekoslava Bakašuna i Daniela Kokića. Prvi put u Zborniku svoje je mjesto našao jedan prirodoslovni rad stručnjaka riječkog Prirodoslovnog muzeja Željke Modrić i Marka Randića koji ananlizira floru i vegetaciju na području budućeg botaničkog vrta u Kostreni.
Ležerniji dio zbornika naslovljen "Da se ne pozabi..." donosi i tekst koji je posvećen društvenom životu Kostrene u prošlom stoljeću. Društevni život sagledan je iz kuta kostrenskih vinograda koji su opskrbljivali oštarije u kojima se točilo vino, a koje su se protezale od Martinšćice do Šoića. Po broju gostionica može se naslutiti da je Kostrena imala itekako bogat društveni život, a autor članka Daniel Kokić zaključuje: "Imala je Kostrena svoje oštarije i oštarice, svoju Čabrijanku u Martinšćici i svoju Gabrijelu u Žurkovu, svoju Koku u Suzanićima i svoju Jorju u Rožmanićima, svoju Ljubu u Dujmićima i svoju Lucu Pod Urinjem, svoju Pavicu u Šoićima i svoju Paškvu u... Imala je i svoje pjevače i zabavljače, šegave mušterije i vesele udovice, boeme i dokonjake... ali nije imala jednog Goldonija da to perom opiše i ovjekovječi".
Stručni prikaz Zbornika:
Sanja Vulić: "Kostrena u prošlosti i sadašnjosti", u Čakavska rič, XXXVI (2008), broj 1-2, Split, siječanj-prosinac
Cijena: 25,00 kn
Život, kultura i povijest Kostrene, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga I, razni autori, ur. Silvana Vranić, 2005.
Koncepcija prvog Zbornika je dvodijelna: tekstovi objavljeni u prvome dijelu Zbornika izlaganja su sa Znanstveno-stručnoga skupa "Život, kultura i povijest Kostrene" održanoga 29. studenoga 2003. u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Luciji, recenzirani i atribuirani kao različiti tipovi znanstvenih ili stručnih radova, a prate redoslijed programa Skupa. Daniel Kokić svoj rad posvećuje Jakovu Randiću – utemeljitelju kostrenskoga pučkoga školstva, narodnom preporoditelju i autoru "Sladke uspomene". Vjekoslav Bakašun u svom radu kronološkim redom prikazuje i komentira prikupljene podatke o primaljama u Kostreni. Slijede radovi Orfea Tićca "Žurkovanski škveri" i Katice Tadić "Literatura o Kostreni u 20. stoljeću". Diana Stolac piše o obiteljskim pismima kao posebnoj tekstnoj vrsti, a za analizu joj je poslužila zbirka pisama Ane Sablić, rođene Vranić, i njezinih potomaka. Stanislav Gilić u svom članku analizira toponime dviju katastarskih općina Sv. Lucije i Sv. Barbare. U posljednjem članku prvoga dijela Zbornika Silvana Vranić je analizirala segment frazeologije kostrenskoga govornog tipa Svete Lucije. Drugi dio Zbornika, pod zajedničkim imenom "Da se ne pozabi", objedinjuje tekstove svih onih koji imaju što reći o kostrenskim temama i znaju to predočiti čitalačkoj publici, pa se tako u ovom broju Zbornika mogu pročitati tekstovi Vjekoslava Bakašuna, Jure Suzanića, Tihomira Linića, Branke Kržik Longin i Daniela Kokića.
Cijena: 25,00 kn