Povijest Katedre

 

Osnivačka skupština Katedre Čakavskog sabora Kostrena održana je 25. srpnja 1997. god. u dvorani Narodne čitaonice u Kostreni Sv. Luciji i time je Katedra postala devetnaesta članica krovne udruge Čakavskog sabora Žminj koja objedinjuje dvadeset i četiri katedre. Samim nazivom određen je i osnovni naglasak djelovanja. Djelatnost i poslovi Katedre obuhvaćaju intelektualni rad na promicanju kostrenske čakavštine, povijesti i kulture Kostrene te objavljivanje radova, članaka i književnih ostvarenja na čakavštini, kao i ostalih djela koja doprinose afirmaciji Kostrene.

 

Za obilježavanje desete godišnjice, u posebnoj publikaciji, autora Bakašun, Longin, Perović: "Njejeh prveh deset let", dokumentaristički je i kronološki obilježen svaki događaj sačuvan u sjećanjima autora i njihovim bilješkama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Katedra je u 19-godišnjem razdoblju dala svoje obilježje i stekla svoje mjesto u kulturnim događanjima u Kostreni. U svim proteklim godinama bilo je manifestacija prigodnog značaja vezano uz događanja našeg kraja, raznih priredbi, najvećim dijelom u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Luciji, međusobnog druženja i promicanja zajedništva čakavske kulture s ostalim katedrama unutar krovne organizacije Čakavskoga sabora Žminj. Katedra Čakavskog sabora Kostrena je od osnivanja do danas organizirala više od 150 događanja.

 

U organiziciji Katedre svake se dvije godine održava stručno-znanstveni skup "Život, kultura i povijest Kostrene", a prema iznesenim temama, objavljuju se i promoviraju zbornici pod istim nazivom. Katedra se također može pohvaliti i plodnom izdavačkom djelatnošću čemu svjedoče objavljene zbirke pjesama, kao i knjige raznih drugih žanrova, a posebno mjesto zauzima promocija kazete pjesama skladanih najvećim dijelom prema tekstovima naših pjesnikinja i pjesnika. Ovime se promiče kultura i običaji našeg kraja, kao i znanstveni radovi i istraživanja opće i kulturne povijesti Kostrene.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Osim izdavaštva Katedra ima još mnogo aktivnosti. Počevši od 2008. godine svake godine u svibnju održavaju se Čakavski susreti u Kostreni. Manifestacija je to od županijskog značaja koja obuhvaća programe učenika domaćina Osnovne škole Kostrena i njihovih gostiju, te vrtićke djece domaćina vrtića "Zlatna ribica" i gostiju iz riječkog prstena, ali i cijele županije. Ovime se potiče čakavsko stvaralaštvo u pjesmi, plesu, govornoj riječi, scenskim uprizorenjima, te likovnim i keramičkim radovima. U okviru Čakavskih susreta uvijek se izvede i predstava u vlastitoj izvedbi ili u izvedbi neke druge Katedre, kao i prigodni koncert. Na koncertima organiziranim pri obilježavanju nekih događanja često su izvođene pjesme uglazbljene prema poeziji kostrenskih pjesnikinja i pjesnika.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Godine 2010. Katedra Čakavskog sabora osnovala je Dramsku kumpaniju koju čine pojedini članovi Katedre i novi mladi ljudi koji su se vrlo uspješno uključili u ovakav vid kazališnog amaterizma. Do sada su uprizorene i s velikim uspjehom prikazane četiri predstave: "Kvadri barba Zorana Kompanjeta", "Duhi", "Bilo je jedamput va Kostrene" i "Oštarica Marijeta" . Sve predstave odabrao je i režirao Denis Brižić, glumac HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i stalni suradnik Katedre. Do danas su predstave Dramske kumpanije Katedre šest puta izvedene u Kostreni i osam puta u gostovanju u drugim mjestima Primorsko-goranske županije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Održano je više od trideset susreta pjesnika u Kostreni, ali i diljem Hrvatske (Zagreb, Labin, Poreč, Žminj) te van granica Hrvatske (Crna Gora). KČS Kostrena redovito organizira pjesničke večeri na kojima se predstavljaju pjesnici i pjesnikinje sa svojim stihovima. U početku su se pjesničke večeri odvijale pod sloganom "Pogledaj me va oči i reci ča", a od 2015. god. "Va stihu i kamik cvate".

 

Kako bi generacije iza nas znale kako se nekad govorilo, Katedra je krenula u veliki projekt skupljanja riječi za rječnik kostrenskog govora. Voditeljice tog velikog projekta su Silvana Vranić i Branka Kržik Longin. Prikupljeno je već puno riječi, sada ih treba sistematizirati i akcentuirati.

 

Povodom 15. godišnjice o Katedri je snimljen i kratki dokumentarni film poetskog naslova "Z' duše beseda". Scenarij je, uz sugestije članova Katedre, napisala Morana Komljenović. Prikazana je malo Kostrena, popraćena stihovima kostrenskih pjesnikinja Branke Kržik Longin i Katje Šepić Usmiani, zatim malo Katedra sa svim onim što se u tih 15 godina radilo i s komentarima članova Katedre. S filmom koji traje 25 minuta i koji je snimljen s minimalnim sredstvima zaokružen je ukratko 15-godišnji rad Katedre. Osim što je obilježila 15 godina svoga djelovanja, Katedra je 2012. dobila i godišnju nagradu Općine Kostrena (2012.) za izniman doprinos i dostignuća u kulturnom i društvenom životu, te razvoju čakavskog dijalekta i stvaralaštva na području Općine Kostrena, ali i šire.

 

Zaljubljenici u Kostrenu opisat će djelovanje Katedre Čakavskog sabora Kostrena veoma značajnim za jezične i povijesno kulturološke odrednice svoga kraja. Kostrena vuče svoje stare običaje, svoj stari jezik koji je s vremenom u svakodnevnom govoru izgubio nešto od svoje izvornosti. Ne čuju se više neke stare riječi, čime se polako gube korijeni. Ne mogu se izbjeći globalne, pa time ni lokalne promjene u načinu govora i života, ali nastavljajući njegovati stare besede, užance i autohtoni kostrenski jezik, možemo i moramo zadržati čakavsku riječ i kulturu. Katedra je neizostavni čimbenik u čuvanju zavičajnog govora, putem pisane i govorene riječi, te je njeno djelovanje kroz ovih devetnaest godina više nego hvalevrijedno. Činjenica da su svi članovi Katedre volonteri, te na volonterskoj osnovi obavljaju svoje dužnosti u ovoj udruzi, još više doprinosi vrijednosti ove udruge.

 

Katedra Čakavskog sabora Kostrena djeluje unutar krovne organizacije Čakavskog sabora Žminj uz logističku i financijsku potporu Općine Kostrena i djelomično Primorsko-goranske županije.

 

Članove Katedre u svom djelovanju uvijek je vodila snaga za očuvanjem našega ČA - ne zaboraviti ga, njegovati ga i živjeti s njim. Zahvalimo osnivačima i dosadašnjim promicateljima rada Katedre Čakavskog sabora Kostrena s velikom željom da što više mlađe generacije nastavi tim putem. Da današnje generacije to duguju našim precima bila je i ostala pokretačka misao osnivatelja Katedre koji su svoje djelovanje s puno entuzijazma volonterski ugradili u ovih devetnaest godina o čemu svjedoče brojne nagrade Općine Kostrena njenim članovima i Katedri u cjelini.

 

 

Opširnija verzija teksta: Povijest Katedre (1997.-2016.)