Dani čakavske besede (17.3. - 22.3.2020.)
Foto:Gordan Pavletić
Foto: Branimir Paškvan
Dani čakavske besede (17.3. - 22.3.2020.)
U nastavku su predstavljena izdanja koja nisu objavljena u okviru Katedre Čakavskog sabora Kostrena, ali su napisana perom njezinih članova ili se svojom tematikom odnose na Kostrenu i njezinu okolicu. Pritom su cijene istaknute samo kod izdanja koja se mogu kupiti u Katedri.
Nina Spicijarić Paškvan, POMORSKA TERMINOLOGIJA KOSTRENE. Prilog mediteranskoj pomorskoj etimologiji. Srednja Europa, Zagreb, 2022.
Ova je knjiga plod višegodišnjega rada na prikupljanju pomorske terminologije na području Kostrene. Korpus je prikupljen terenskim ispitivanjem kostrenskih ljudi koji žive na moru i od mora. Motivacija za nastanak ove knjige u vezi je s nepotpunim i nejasnim podatcima u hrvatskoj pomorskoj terminologiji. U njoj su prikupljeni dijalektni pomorski termini, danas većinom dijelom pasivnoga leksika, koji su etimološki obrađeni te stavljeni u kontekst ostalih čakavskih govora na navedenom jadranskom prostoru, ali i u kontekst sredozemnih jezika na Mediteranu. Ova je knjiga pokušaj da se fragmenti minulih vremena kroz riječi predaju u ruke novim generacijama mornara.
Silvana Vranić, Ivo Oštarić, RJEČNIK GOVORA NOVALJE, Grad Novalja, Ogranak Matice hrvatske u Novalji, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Novalja, 2016.
Prva dva poglavlja knjige čine opisi fonologije i morfologije (uključujući naglasne tipove promjenjivih riječi) govora Novalje na otoku Pagu. Središnji je dio knjige rječnik govora Novalje s oko 10000 natuknica. Prethodi mu uvod u kojem se pojašnjavaju primijenjena načela strukturiranja leksikografskoga članka. Neke su posebnosti obrade određene činjenicom da je riječ o istojezičnom, dijalekatnom rječniku. Odabir natuknica uključenih na lijevoj strani leksikografskoga članka nastao je na temelju višegodišnjega zapisivanja leksema novaljskoga govora, a u skladu s leksikografskim načelom da svaki leksem zastupljen u oprimjerenju mora biti i natuknicom, naknadno su ovjeravane i prema tom načelu izdvojene natuknice. Pripadnost novaljskomu jezičnomu sustavu osim ovjerenim natuknicama potvrđena je i oprimjerenjima. Nakon rječničkoga dijela slijedi popis toponima katastarske općine Novalja i njihov položaj na kartama.
Branka Kržik Longin, KAD DOJDEŠ, DA NAJDEŠ (zvučna knjiga - 1 CD), Javna ustanova Narodna knjižnica Kostrena, Kostrena, 2015. g.
''Zvučni je zapis kompilacija 33 pjesme odabrane iz dosadašnje četiri zbirke Branke Kržik Longin. Sve su pjesme međusobno povezane istom temom ljubavi različitih vrsta: prema dragim ljudima, prema kraju u kojem autorica živi i iz kojeg, kada je i odlazila, nikada nije otišla, prema nekoj prošloj, sadašnjoj ili nekoj budućoj ljubavi koju je proživjela, naslutila ili ju još čeka, i ljubavi prema čakavštini. Te ljubavi u poeziji Branke Kržik Longin kao da ne mogu samostalno funkcionirati: njezina intima isprepletena je s Kostrenom, njezinim ljudima i običajima i njezinom neraskidivom vezom sa čakavštinom'' (recenzentica Silvana Vranić).
Vjekoslav Bakašun, DOPISI I OKRUŽNICE KAO SLIKE ŽIVOTA – Preventivnomedicinske ustanove Sušaka i Rijeke u vremeplovu 1945. - 1950., Digital IN, Nastavni javod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, 2012. g.
Uvjetno bi se moglo kazati da je ova knjiga nastavak knjige „Sjećanja na ratne godine u Kostreni 1941.-1945.“. Prikazom cijeloga niza dokumenata iz arhive ondašnjeg Higijenskog zavoda Rijeka autor je sa svojim komentarima zorno prikazao s kolikim su se poteškoćama u svakodnevnom radu susretali zdravstveni radnici u tim prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata. Neki opisi danas djeluju gotovo nestvarno, ali su u ono vrijeme bili gorka stvarnost. Osim toga, iz skoro svih tekstova može se barem malo prikazati društvene uvjete života ljudi, ali istovremeno uočiti nastojanja kidanja s prošlošću i stvaranja novih društvenih odnosa. U uvodnom dijelu sažeto je prikazana povijest gradova Fiume (zapadni dio današnje Rijeke) i Sušaka u zadnja dva stoljeća, koja je mnogima (nažalost) nepoznata.
Silvana Vranić, GOVORI SJEVEROZAPADNOGA MAKROSUSTAVA NA OTOKU PAGU, 2.MORFOLOGIJA, Rijeka: Matica hrvatska, Ogranak Novalja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011.
"Kada je 2002. godine izašla knjiga Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu 1. Fonologija, njezin je naslov najavio nastavak dijalektoloških istraživanja na sljedećoj jezičnoj razini – morfologiji. Autorica Silvana Vranić u Govorima sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 2. Morfologija otvara novo poglavlje dijalektološke lingvistike u kojemu se na temelju vlastitih izvornih terenskih istraživanja analiziraju gramatičke kategorije imenica, glagola, pridjeva, zamjenica i brojeva, njihove morfonološke i prozodijske alternacije te akcenatski tipovi imenica, glagola i pridjeva u govorima sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu." (Irena Miloš)
Vjekoslav Bakašun, NARODNA ČITAONICA U KOSTRENI SV. LUCIJI. 130 GODINA. 1876. - 2006., Narodna čitaonica u Kostreni Sv. Luciji, Fintrade&tours, Kostrena, 2007. g.
U knjizi je prikazano osnivanje Čitaonice 1876. godine i djelovanje tijekom 130 godina. Tekst knjige je podijeljen u više poglavlja koja opisuju pojedine djelatnosti te djelovanje u raznim vremenskim razdobljima.
NIJE VIŠE RASPOLOŽIVO
Silvana Vranić, GOVORI SJEVEROZAPADNOGA MAKROSUSTAVA NA OTOKU PAGU, 1.FONOLOGIJA, Rijeka : Matica hrvatska Novalja, 2002.
"Paške govore autorica klasificira u dva makrosustava: čakavski sjeverozapadni makrosustav i štokavski jugoistočni makrosustav, zbog njihova teritorijalnoga smještaja (jedan je na sjeverozapadu, a drugi na jugoistoku otoka Paga) i zbog kontaktne situacije čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta kao posljedice migracija. Sjeverozapadni se paški makrosustav dijeli na četiri mikrosustava, koja čine govori: 1. Paga i Košljuna, 2. Metajne, Zubovića i Kustića, 3. Kolana, Mandri i Šimuna, 4. Novalje, Stare Novalje, Luna i zaselaka. U iscrpnim se podrobnim bilješkama jezični prikaz govora sjeverozapadnoga paškoga makrosustava zaokružuje i jezičnopovijesnim činjenicama, autoričinim opservacijama i problematiziranjem materijala prethodnih istraživanja. Govori sjeverozapadnog makrosustava na otoku Pagu daju potpunu dijalektološku sliku dosad parcijalno istraživanoga jezičnog areala, čime pronalaze važno mjesto u recentnoj dijalektološkoj literaturi najnovijega datuma." (Irena Drpić)
Srećko Cuculić, KOSTRENA, Općina Kostrena, Kostrena, 2000. g.
Ova je monografija objavljena u nakladi Općine Kostrena kao rad koji objedinjuje kostrensku prošlost te otvara vrata novom milenijumu i kostrenskoj budućnosti. Osim povijesti, u knjizi je predstavljeno kostrensko gospodarstvo i turizam, pomorci i pomorstvo, školstvo i kultura, religijski život i sport. Dakle, dan je pregled svega onoga što je sastavnim dijelom Kostrene i njezinih ljudi.
Branka Kržik Longin, KOSTRENO MOJ SLATKI PELINU, Općina Kostrena, Kostrena, 1996. g.
Prva autoričina zbirka poezije. Pisana je na kostrenskoj čakavici i u njoj je pohranjena ljubav prema Kostreni, njezinoj tradiciji i običajima, moru i čovjeku. Neke od pjesama su ''Kostreno moja'', ''Naša Kostrena'', ''Vazam'', ''Moja mat i moj otac'', ''Nekadašnja i današnja dica'' i mnoge druge.
Cijena: 15,00 kn
Marijan Škoda - ''Luka'', KOSTRENA NA KAMIKU I MORU, Općina Kostrena, Kostrena, 1996. g.
Radi se o zbirci pjesama posvećenih Kostreni. Knjigu su likovno opremili P. Trinajstić i M. Milanič.
Cijena: 15,00 kn
Jure Suzanić, KOSTRENA POD JEDRIMA, Općina Kostrena, Narodna čitaonica Kostrena, Kostrena, 1995. g.
Knjiga je posvećena drugoj polovici 19. st. i najslavnijem razdoblju kostrenskoga pomorstva. Riječ je o usponu i padu pomorske Kostrene, kostrenskim pomorcima i kostrenskim jedrenjacima (barkovi, brigantini, navebrik-škuneri, pulake, logeri).
Cijena: 25,00 kn
KOSTRENJSKA SPOMENICA, Upravni odbor Narodne čitaonice Kostrena, Kostrena, 1957. g.
Ova je Spomenica objavljena u povodu proslave 80-godišnjice osnutka i rada Narodne čitaonice u Kostreni (1876. – 1956.). U njoj je obrađena tematika vezana za narodne čitaonice u Kostreni Svetoj Barbari i Kostreni Svetoj Luciji, zatim za pomorstvo u Kostreni, za Kostrenu u oslobodilačkoj borbi te općenito govori o Kostreni i njezinim ljudima. Namjena je Spomenice čitatelju, odnosno mlađim generacijama dočarati barem djelić bogate kostrenske prošlosti.