Katedra Čakavskog sabora Kostrena
Glavani 82 D
51221 Kostrena
 
OIB: 40739718559
Matični broj: 1376276
IBAN: HR7424020061100127397
 
web stranica: www.kcs-kostrena.hr
e-mail: katedra.kostrena@gmail.com
 
Facebook:
  • Facebook App Icon

Izrada stranice: Renata & Nina

PDF.png

Silvana Vranić: Načela izrade "Rječnika kostrenskoga govora", Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VII, ur. Silvana Vranić, 2018.

 

U radu se na temelju umnogome podudarnih leksikografskih polazišta i metodologija primijenjenih u dvama rječnicima čakavskih govora – grobničkoga i novaljskoga, iznose leksikografska načela i postupci kojima će se autori voditi u pisanju "Rječnika kostrenskoga govora". Istraživanje je za Rječnik započelo na inicijativu Katedre Čakavskoga sabora Kostrene.

PDF.png

Andrea Car: Dva čakavska ekavska govora u pismima, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VII, ur. Silvana Vranić, 2018.

 

U ovome se radu analiziraju korpusi crikveničkih i kostrenskih obiteljskih pisama. Cilj je bio utvrditi zastupljene jezične činjenice kojima se može odrediti pripadnost zapisa čakavskomu ekavskomu dijalektu te njegovu primorskomu poddijalektu. Pisma se, prije svega, analiziraju s jezično-formalnog i tematskog aspekta, odnosno prikazuje se usporedba dvaju čakavskih ekavskih mjesnih govora kojima su pisani, ali i nastoji ponuditi svojevrsno sažeto interdisciplinarno čitanje. Izdvojeni su primjeri učvrstili tezu da istraženi korpus istodobno informira o sličnostima i razlikama u pisanoj komunikaciji, obiteljskim odnosima, zajedničkim temama iseljenika te društvenim prilikama na lokalnoj i globalnoj razini. Istraživanje je provedeno na korpusu pisama iz obiteljskih arhiva Vjekoslava Bakašuna (Kostrena), Slavka Matejčića (Crikvenica) i Nicholasa Lovricha (Crikvenica).

PDF.png

Silvana Vranić: Naglasni tipovi pridjeva u kostrenskom govoru, Zbornik radova Šestoga hrvatskoga slavističkoga kongresa, Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2016.

 

Kostrenski je govor u ranijoj literaturi prepoznat kao dio trsatsko-bakarskih govora, odnosno trsatsko-bakarske i crikveničke čakavštine, koja se u novijoj literaturi nazivlje primorskim poddijalektom čakavskoga ekavskoga dijalekta. Prva su istraživanja naglasnoga sustava toga govora bila Belićeva koji ističe njegovu arhaičnost i utrnuće nenaglašenih duljina. Daljnja su istraživanja naglasnoga sustava kostrenskoga govora bila uključena u šira istraživanja. Temeljitije je istraživanje provela tek Sanja Zubčić i taj govor priključila sjeverozapadnočakavskim govorima zbog ovjere sjevernočakavske metatonije u glagola i pridjeva. U ovom se radu na temelju vlastita terenskoga istraživanja pridjevima u kostrenskom govoru pristupa s gledišta naglasnih tipova. Klasificira ih se prema u slavističkoj literaturi utvrđenim praslavenskim tipovima u: tip a, sa stalnim mjestom naglaska na vokalu osnove ; tip b, sa stalnim mjestom naglaska na vokalu nastavka i treći tip, s pomičnim mjestom naglaska, odnosno alternirajućim nastavkom na vokalu osnove ili nastavka, koji je zbog naglaska na vokalu osnove i u N jd. ž. r. u ovom govoru određen a/c tipom. Kao i u nizu drugih arhaičnih sjeverozapadnih čakavskih govora, i u kostrenskom je govoru, unatoč konzervativnosti tronaglasnoga sustava, uočena izrazita težnja k ujednačavanju naglasnih tipova pridjeva.

PDF.png

Silvana Vranić: O odnosu infinitiva i prezenta glagola u govoru Kostrene, Hrvatski dijalektološki zbornik, No. 20, 2016.

 

Predmetom istraživanja ovoga rada odnos je infinitiva i prezenta glagola ovjerenih u kostrenskom govoru za terenskoga istraživanja provedena za potrebe ovoga članka. Prikazani su osnova i nastavci infinitiva i prezenta glagola po spregovnim vrstama, glagola koji se sprežu po izdvojenim pravilima, morfonološke alternacije i akcentuacija tih dvaju glagolskih oblika.

PDF.png

Nina Spicijarić Paškvan: Kostrenska kuhinja - status romanizama, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VI, ur. Silvana Vranić, 2016.

U ovome se radu analiziraju romanizmi koji pripadaju semantičkome polju kuhinje u govorima Kostrene Sv. Barbare i Kostrene Sv. Lucije. Cilj je rada leksikološki i etimološki obraditi lekseme romanskoga podrijetla koji označavaju pojedino posuđe, pribor za jelo i kuhinjske predmete, prikupljene terenskim istraživanjem pomoću slikovnoga upitnika. U toj će se obradi leksema odrediti neposredna etimologija posuđenice (dakle posljednji jezik davalac) te njezina daleka etimologija.

PDF.png

Tamara Bodor, Sanja Vulić: O leksiku Kostrene i Miholašćice u čakavskom i mediteranskom štokavskom leksičkom kontekstu, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga VI, ur. Silvana Vranić, 2016.

U radu se leksik Kostrene kraj Rijeke i Miholašćice na Cresu uspoređuje sa sukladnim primjerima iz hrvatskih idioma, ponajprije čakavskih, a u manjoj mjeri i mediteranskih štokavskih. Kao izvor za leksik Kostrene poslužili su izabrani primjeri iz periodičnika "Život, kultura i povijest Kostrene". Ti se izabrani primjeri uspoređuju sa sukladnim rješenjima iz mjesnoga govora Miholašćice (na temelju kazivanja izvorne govornice Jenke Saganić), a zatim i jedni i drugi sa sukladnim primjerima iz različitih čakavskih i mediteranskih štokavskih idioma (koji su uglavnom preuzeti iz objavljenih radova ili pak iz terenskih bilježaka jedne od dviju autorica ovoga rada te iz izabranih rječnika). Uspoređivani pak primjeri s kvarnerskoga područja (kojemu pripadaju Kostrena i Miholašćica) preuzeti su iz izabranih rječnika izvornih čakavskih mjesnih govora s toga područja, također iz dijalekatnih pjesama i popratnih tumača riječi uz dijalekatne pjesničke zbirke.

PDF.png

Sanja Holjevac: "Stališ duša" Župe sv. Lucije u Kostreni s naglaskom na grafijskim značajkama, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga V, ur. Silvana Vranić, 2014.

Najstariju knjišku arhivsku građu Župe sv. Lucije u Kostreni čini, koliko je zasad poznato, dvanaest knjiga iz 19. stoljeća. Među njima su najbrojnije crkvene knjige poznate pod nazivom stališ duša/stanje duša (lat. Status Animarum). U središtu su pozornosti ovoga rada dvije najstarije među njima. Pisane su latinskim i hrvatskim jezikom te latiničnim pismom, a donose osnovne podatke o župljanima Župe sv. Lucije za razdoblje od konca 18. do druge polovine 19. stoljeća. Riječ je o rukopisnoj građi koja je zbog sadržaja, strukture i količine zapisa na hrvatskome jeziku ograničen, pa i nedostatan izvor za većinu filoloških istraživanja, no bogat je, primjerice, izvor za antroponomastička istraživanja, a u dobroj je mjeri, uz neka ograničenja, pogodan i za analizu grafijskih značajki. U radu je naglasak upravo na grafijskim značajkama latiničnoga pisma kojim su u tim kostrenskim crkvenim knjigama upisivani podatci hrvatskim jezikom prije Gajeve slovne reforme 1835. kojom je za hrvatski jezik ustrojen latinični slovni sustav utemeljen na dijakritičkim znakovima. Na temelju analize odabranih stranica, utvrđuju se grafijska rješenja za one foneme hrvatskoga jezika koji su predstavljali problem u procesu usustavljivanja hrvatske latinice i stvaranja općehrvatskoga slovopisa.

PDF.png

Mate Kapović, Branimir Paškvan, Nina Spicijarić Paškvan: Prilozi izučavanju kostrenske toponimije, Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, knjiga IV, ur. Silvana Vranić, 2011.

U članku se na razini etimologije i etiologije analizira pet kostrenskih toponima: Martinšćica, Žuknica, Žurkova, Urinj, Kostrena. Istraživanje se temelji na opsežnom teorijskom i terenskom istraživanju spomenutih toponima i njihova onomastičkog sadržaja, ali i širega društvenog, povijesnog i zemljopisnog konteksta pretpostavljenih etimologija.

This site was designed with the
.com
website builder. Create your website today.
Start Now
Uvala Žurkovo

Foto:Gordan Pavletić