top of page

Dramska kumpanija

Godine 2010. Katedra Čakavskog sabora osnovala je Dramsku kumpaniju koju čine pojedini članovi Katedre i novi mladi ljudi koji su se vrlo uspješno uključili u ovakav vid kazališnog amaterizma. U devet godina postojanja, pod umjetničkim vodstvom Denisa Brižića, glumca riječkog HNK Ivana pl. Zajca, Kumpanija je uprizorila i puno puta izvela pet predstava i jedan mjuzikl.

Počelo je sa svojevrsnim recitalom izabranih pjesama pod nazivom "Kvadri barba Zorana Kompanjeta", do sada najizvođenijoj predstavi. Umjetnički voditelj Denis Brižić za kostrenske glumce-amatere odabrao je pjesme Zorana Kompanjeta iz njegove prve zbirke poezije "Kvadri", objavljene daleke 1959. godine, te iz zbirke "Sakakoveh nas je" iz 1961. godine. Glumci Vjekoslav Bakašun, Zora Penzeš, Danila Medanić, Jasna Suzanić Karninčić, Vivien Galletta, Katja Budimčić, Mirna Validžić Budimčić, Matko Karninčić i Adrian Galletta, iako su generacijski i po strukama vrlo različiti, s jednakim su žarom sudjelovali u predstavi za koju je muziku izabrao i u kojoj je svjetla oblikovao Sven Jelović. Osim kostrenske publike, predstavu su imali priliku vidjeti i kazališni zaljubljenici u Opatiji, Crikvenici, Rijeci, Ronjgima i Bribiru. U Kostreni je izvedena nekoliko puta, zadnji put u povodu proslave 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja. U Rijeci je igrana u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, Domu umirovljenika na Kantridi, Domu Crvenog križa te na Drenovi.

Foto: Željka Egredžija

Veliki uspjeh doživjela je predstava "Duhi", nastala prema tekstu Draga Gervaisa. Tri puta izvedena je na pozornici kostrenske Čitaonice, te u Narodnoj čitaonici Trsat, u Domu kulture Viškovo i Domu kulture u Kukuljanovu. Pozvana je bila i na Kastafsko kulturno leto, ali, nažalost, obaveze pojedinih članova glumačke postave, onemogućile su da se kostrenski kazališni amateri predstave i publici u Kastvu.

Foto: Željka Egredžija

V. čakavski susreti u Kostreni - Premijera predstave "Duhi"

(Izvor: Naša Kostrena, rujan 2011., br. 64)

6. čakavske susrete u Kostreni Dramska kumpanija otvorila je predstavom "Bilo je jedanput va Kostrene", kostrenskom čakavicom prepričana i u kostrenski kraj prenesena štorija o Kati Kapuralici. To je treća predstava Kumpanije, čija radnja nije tipična samo za Kostrenu nego bi se mogla pripisati bilo kojem mjestu tog razdoblja. No, kako bi se prikazalo kostrensko okruženje, korišten je taj lokalitet, toponimi, nekada korištena imena oštarija...Uloge su ovaj put prepuštene mlađoj generaciji: glavne su odigrali Katja Budimčić i Matko Karninčić, a u sporednim su se pojavili Antea Vranić, Igor Rubinić i Ana Rendić. Od starijih glumaca amatera ponovo su nastupili Jasna Suzanić Karninčić, Vjekoslav Bakašun, Želimir Perović, Branka Longin i Anđelka Rasol. 

Foto: Naša Kostrena

Premijerom četvrte predstave "Oštarica Marijeta" započeli su 9. čakavski susreti u Kostreni. Predstavu je, prema izvornoj komediji Carla Goldonija "Gostioničarka Mirandolina", oblikovao i režirao također Denis Brižić, muziku je odabrao Sven Jelović, scenu je osmislila Aleksandra Ana Buković, a kostime odabrala Ana Skroče. U predstavi igraju: Ana Rendić, Jasna Suzanić Karninčić, Igor Rubinić, Matko Karninčić, Vjekoslav Bakašun, Jana Ažić i Anja Pilepić.   

Foto: Željka Egredžija

Premijera pete predstave "Naša štorija" održana je 28. listopada 2017. godine pred punom dvoranom Narodne čitaonice u Kostreni Sv. Luciji. Na velikom i slikovitom plakatu piše "da su tekst napisale Branka Kržik Longin i Željka Egredžija, oko scene je pomogal Pavle Egredžija, glazbu je parićal Sven Jelović, kostimi su zibrali sami glumci, a da bi se si i se pospravilo jušto kako rabi pojidala se je i dobrom zabavljala Željka Egredžija. Va Štorije igraju: Vjekoslav Bakašun, Branka Kržik Longin, Ani Radolović, Franjo Božinović, Igor Rubinić, Veronika Cortese, Lovro Vranić, Vali Linić, Anđelka Rasol, Katarina Margan i Željka Egredžija".

Foto: Željka Egredžija

XIII. čakavski susreti u Kostreni - Predstava "Naša štorija"

(13. svibnja 2019.)

Najveći uspjeh doživio je mjuzikl "Kostrena" čija je premijera pred prepunom Narodnom čitaonicom u Kostreni 15. prosinca 2017. bila "šlag na slavljeničkoj torti" Katedre koja je cjelogodišnjom manifestacijom "Dvajset za dvajset" obilježila velikih dvadeset godina postojanja i uspješnog djelovanja. Kostrenska glazbena priča govori o dvoje mladih, ona je iz Sv Barbare, a on iz Sv. Lucije. U naslovnim ulogama su Katja Budimčić (u kasnijim izvedbama zamjenjuje ju Elena Brumini)  i Dino Antonić, uz Vjekoslava Bakašuna i članove Dramske kumpanije, a u ostalim ulogama Igor Rubinić, Franjo Božinović, Veronika Cortesi, Vali Linić, Nola Linić, Erik Abramović, Matej Smokvina te Ženski vokalni sastav "Luštrin". Scenarij potpisuju Branka Kržik Longin, Željka Egredžija, Anđelka Rasol i Zlatan Marunić, glazbu je pripremio Igor Lesica, svjetlo i ton Sven Jelović, a redatelj je Serđo Dlačić.

Mjuzikl.JPG
DSCF7198 (002).jpg

Lutrija

23/09/2019

 

Dramska kumpanija Katedre Čakavskog sabora Kostrena je 23. rujna 2019. otvorila 18. Jesen u Kostreni novom predstavom ''Lutrija''. Komedija na čakavskom, smještena u Kostrenu, govori o svakodnevnici u maloj sredini, ali i mnogo šire. Ima tu lokalne politike, snalaženja u poduzetništvu, obiteljskih odnosa i još koječega. Posebno se bavi problemom usamljenosti u starijoj dobi, ali na duhovit način.

U predstavi glume već iskusni Vjekoslav Bakašun, Branka Kržik Longin, Ani Radolović, Katja Budimčić, Lado Bartoniček, Igor Rubinić, Veronika Cortesi, Anđelka Rasol, Katarina Margan, Franjo Božinović i Zlatko Vicić. Pridružio im se i ŽVS Luštrin. Komedija, čiji tekst potpisuje Vesna Valenčić, režiju Serđo Dlačić, glazbenu produkciju Lado Bartoniček, sjajno je primljena od publike i svima nazočnima priuštila je 60 minuta smijeha i zabave.

Mnogi pitaju kad će se opet postaviti na pozornicu, ali u trenutnim uvjetima nije moguće održavati probe niti predstavu ponuditi onima koji je žele pogledati. Pričekat ćemo da se pandemija obuzda i krenuti iznova, nadamo se, na zadovoljstvo svih koji nas prate.

Va Kostrene j’odzvanjalo "ča" (Škabelin)

16/05/2019

Čakavski susreti va Kostrene ovu šetemanu su publiku nasmeli do suz, i ganuli do kraja

 

Veli uspjeh imela j’ "Naša štorija" ku su napisale Branka Kržik Longin i Željka Egredžija, kratka i vrckava predstava, ka prikaživa jedan običan dan jedne obične današnje kostrenske familje, ka je suočena z semi problemi današnjega društva i življenja va našeh krajeh. Dramska kumpanija Katedre Čakavskog sabora Kostrena i ovisti put je svojun glumun prvega dana susreti oduševila i nasmela publiku do suz.

Novi mjuzikl: Posjetili smo Dramsku kumpaniju Katedre Čakavskog sabora Kostrene (Novi list)

24/09/2018

Mjuzikl je glazbena priča o dvoje mladih, Barbari iz Svete Barbare i Lucu iz Svete Lucije. Upoznaju se, vjenčaju, dolaze djeca i neizbježni vijaji u kojima more i danas razdvaja kostrenske obitelji...

Mjuzikl "Kostrena", priča o ljubavi prema obitelji i zavičaju koju ne mogu razdvojiti ni mora, ni oceani, još je jednom oduševila kostrensku publiku otvorivši ovogodišnje 17. izdanje manifestacije "Jesen u Kostreni". Dramska kumpanija Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, uz pomoć svojih stalnih sponzora Općine Kostrena, Primorsko-goranske županije i Ine, mjuzikl je darovala publici "Jeseni" koja je pjevala pjesme posvećene Kostreni zajedno s uvijek dobro raspoloženim članovima Kumpanije.

Mjuzikl "Kostrena": kostrenska glazbena priča o mladenačkoj ljubavi (HRT Radio Rijeka)

11/12/2017

Kostrenska glazbena priča govori o dvoje mladih, ona je iz Sv Barbare, a on iz Sv. Lucije. U naslovnim ulogama su Katja Budimčić Sabljar i Dino Antonić, uz Vjekoslava Bakašuna i članove Dramske kumpanije, a u ostalim ulogama Igor Rubinić, Franjo Božinović, Veronika Cortesi, Vali Linić, Nola Linić, Erik Abramović, Matej Smokvina te Ženski vokalni sastav "Luštrin".

 

Poslušajte razgovor s redateljem Serđom Dlačićem, nosiocem jedne od glavnih uloga Dinom Antonićem i jednom od scenarista Željkom Egredžijom.

Dramska kumpanija Katedre Čakavskog sabora čuva kazališnu tradiciju Kostrene

Izvor: Naša Kostrena, prosinac 2015., br. 78

 

Na pozornici se gubi generacijski jaz među glumcima

 

Mladi glumci, baš kao i kazališni veterani, bili oni profesionalci ili amateri kao članovi kostrenske Kumpanije, najviše vole onaj trenutak kada se na kraju predstave dvoranom prolomi pljesak, a još im je draže kada pljesak zazvoni tijekom predstave, usred scene

Katedra Čakavskog sabora oživjela već gotovo zaboravljeni kazališni amaterizam

Izvor: Naša Kostrena, svibanj 2011., br. 63

 

"Nije lako na pozornici dok su u publici rođaci i susjedi"

 

Nije bilo jednostavno neumornom kroničaru dr. Vjekoslavu Bakašunu za knjigu objavljenu o 130. obljetnici Narodne čitaonice "skicirati" povijest kostrenskog kazališnog amaterizma. Pisanih tragova ostalo je vrlo malo, a sjećanja i usmena predaja polako su nestajala s generacijom zanesenjaka koja je nakon Drugog svjetskog rata uprizorila niz jednočinki i skečeva...

Please reload

bottom of page